Rast hrvatske start-up-scene

 In Business

Autor: Waldemar Lichter/GTAI

Start-up-scena u Hrvatskoj je, doduše, još uvijek u povojima, no u njoj je dosad ipak stasalo nekoliko vrlo uspješnih i brzorastućih tvrtki, osobito na područjima visoke tehnologije i financija. Investicije u ovu granu – iako su još uvijek razmjerno niske – načelno rastu, a postepeno se popravljaju i uvjeti za osnivanje te financiranje start-upova.

Zvijezda među svim hrvatskim start-upovima nedvojbeno je pionir u proizvodnji električnih automobila Rimac Autmombili čiji je vlasnik mladi poduzetnik Mate Rimac. Ova tvrtka iz Svete Nedjelje, maloga mjesta udaljenoga od Zagreba tek nekoliko kilometara, proizvodi superbrze električne automobile (Concept One) koji se lako mogu nositi s Teslinim vozilima. I ne samo to: Rimčevo poduzeće, osnovano prije tek osam godina, također prodaje visokotehnološka rješenja i komponente drugim velikim igračima iz ove grane.

Rimac Automobili trenutačno je najuspješnija od svih novoosnovanih tvrtki u Hrvatskoj. U godini koja je za hrvatske start-upove dosad bila najbolja – 2014. – Rimac je zabilježio pojedinačnu investiciju od oko 10 milijuna eura. Te je godine 17 hrvatskih start-upova uspjelo uvjeriti investitore da ulože u njih, a ukupna vrijednost njihovih ulaganja iznosila je 21,81 milijun eura.

U ostale start-upove koji su 2014. bili osobito uspješni ubrajaju se Bellabeat (6,6 milijuna eura; pametni nakit za praćenje zdravlja), Farmeron (2,3 millijuna eura; IT-rješenja za poljoprivredni sektor) te Repsly (1,1 milijun eura; mobilni CRM-softver). Uspješni, no uz znatno manje iznose bili su i tvrtke kao što je Agrivi (cloud-softver za upravljanje farmama), Codeanywhere (softver), Madbarz (aplikacija za tjelovježbu/fitness), Oradian (softverska rješenja za mikrofinancijske institucije), Trillenium (IT-rješenja za trgovinu) te U:Plug (pametni punjači za elektroničke uređaje). Većina njih i danas se navode kao primjeri uspješnoga ulaska na tržište.

Najuspješnije godine dosad: 2014. i 2016.

Službene statistike o hrvatskim start-upovima, doduše, ne postoje. Podatke o investicijama i razvoju te grane, međutim, prikuplja jedan od pionira hrvatske scene i poznavatelj start-upova, Mihovil Barančić. Prema njegovim navodima investicije su 2015. pale na 10,8 milijuna eura. No, već godine 2016. novoosnovane hrvatske tvrtke uspjele su prikupiti kapitala u visini od 14,88 milijuna eura. Ovo je, nakon 2014., najbolji rezultat u proteklih pet godina, ističe Barančić.

U najuspješnije start-upove u 2016. ubraja se PhotoMath (aplikacija za pametne telefone za rješavanje matematičkih zadataka) Damira Sabola koja je od venture capital-fonda Cherubic Ventures (SAD/NR Kina) dobila 3 milijuna eura. Uz PhotoMath jedan je start-up čije ime nije navedeno dobio 2,1 milijun eura od Rivers Capital Partnersa, Credo Venturesa, Day One Capital Fund Managementa und Playfaira, dok je tvrtka Bouxtie (aplikacija za pametne telefone za personalizirane poklon kartice) dobila 2 milijuna eura od Kereitsu Capitala.

Neovisno o fluktuacijama, trend investiranja u hrvatske start-upove raste. Još 2012. uloženo je 5,6 milijuna eura u 12 poduzeća, a 2013. godine 2,4 milijuna u 13 tvrtki. Već godinu kasnije investicije u start-upove popele su se na dosad rekordnih 21,8 milijuna eura za 17 tvrtki.

Očekuju se povoljni trendovi

Za 2017. te naredne dvije godine Barančić je optimističan. Kaže kako broj start-upova u koje vrijedi investirati raste, volumen investicija se povećava, uvjeti su sve bolji, a fondovi rizičnoga kapitala sve aktivniji u Hrvatskoj. Krajem 2016. platforma za financiranje start-upova Funderbeam SEE (https://markets.funderbeam.com/see) otvorila je sjedište u Zagrebu, a Barančić se nada kako će ona dati snažan zamah cijeloj grani. Inače, riječ je o zajedničkom projektu estonske crowdfunding-platforme za financijske tehnologije Funderbeam i Zagrebačke burze (potonja ima 20-postotni udio).

Funderbeam SEE crowdfunding-modelom povezuje mlade inovativne kompanije i fondove rizičnoga kapitala. U prva poduzeća koja su preko te platforme u samo nekoliko dana povukle kapital u vrijednosti od oko pola milijuna eura ubraja se i Include, tvrtka mladoga hrvatskog inovatora Ivana Mrvoša koja razvija i proizvodi pametnu urbanu opremu (poput Steore, klupe koja koristi solarnu energiju).

Uključivanje fondova rizičnoga kapitala

I venture capital-fondovi sve su aktivniji u Hrvatskoj. Od kraja 2015. na tržištu je prisutan, primjerice, fond rizičnoga kapitala South Central Ventures (SCV) sa svojim Enterprise Innovation Fundom (investicijski capital: 40 milijuna eura). Prema navodima Jure Mikuza, SCV-ova partnera, u tome također sudjeluje Europska komisija te European Investment Fund (EIF; 50 posto), Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Njemačka razvojna banka (KfW), Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), nekoliko državnih i privatnih investitora sa Zapadnoga Balkana, slovenska osiguravajuća kuća Triglav te Slovenski poduzetnčki fond. Grad Zagreb također namjerava osnovati manji fond rizičnoga kapitala radi financiranja start-upova.

 

Recent Posts

Leave a Comment

Contact Us

We're not around right now. But you can send us an email and we'll get back to you, asap.

Not readable? Change text. captcha txt

Start typing and press Enter to search

AHK inovacijska nagrada